Zmajeva pećina i reljefi u njoj prvorazredni je spomenik pećinskog samostanskog života popova glagoljaša u XV. stoljeću. Oko 200 metara iznad Murvice ova je spilja poslužila kao obitavalište i kao hram odbjeglih glagoljaša koji su sredinom XV. stoljeća nastanili i obrađivali strme južne obronke otoka te u špilji zasnovali svoj redovnički život i uzdigli ga do zavidne visine.

Zmajeva pećina duga je 20 metara. Tri pregradna zida u njoj čine četiri odjelite "dvorane". Prva je najveća. U njoj je podignuta crkvica posvećena Bogoridici, a stijenke pećine ukrašene su reljefima, od kojih je onaj ljevi, zapadni, sa zmajem i Gospinim likom u polumjesecu dug 5,7 metara, visok 2,5 metara i dobok mjestimično do 80 cm.

oblika, vjerovatno kao samostanske ostave.

U trećoj za pola metra uzdignutoj dvorani nalazi se s istočne strane velika cisterna s otvorom za vodu.

Četvrta je dvoranica izdignuta još za metar (2,5 x 2,5 m). Imala je drveni pod i zidovima bila odjeljena od dviju malih ćelija koje su joj sa strane.

Druga dvorana je mala (7-8 m). Na zapadnom zidu pregrađeno je spremište za vodu, a na suprotnoj, istočnoj, strani izdubeno je u litici više čudnovatih

Ovdje kao da je balzamirana duhovna povijest jednog naroda, o kojoj je pomireno njegovo davno pogansko poimanje svijeta s kršćanskim naukom...

Guide:
Zoran Kojdić
+385 (0)91 514 9787